Tema mentalnog zdravlja neizbježna je tema suvremenog čovjeka 21. stoljeća. Naime, visoko stresan ritam života kakav je danas čini još važnijom temu mentalnog zdravlja.
A kako bismo definirali mentalno zdravlje? Prije svega, to je nešto što je povezano sa našim subjektivnim osjećajem dobrobiti na emocionalnoj, psihološkoj, socijalnoj i tijelesnoj razini. Mentalno zdravlje sastavni je dio općeg zdravlja.
Ono što je važno da se pitamo je kako mi danas možemo održati naše mentalno zdravlje. Tu bih spomenula stubove našeg mentalnog zdravlja, a to su prije svega odmor i kvalitetan san, što čini bazu našeg zdravlja.
Zatim bih navela i prehranu jer mentalno zdravlje i prehrana neraskidivo su povezani. Pravilna prehrana igra izuzetno bitnu ulogu u postizanju i održavanju mentalne ravnoteže.
Fizička aktivnost je također nezaobilazni faktor našeg psihotijelesnog zdravlja i to u dva smjera. S jedne strane, u smjeru aktiviranja našeg tijela jer kretanje je jedna od primarnih fizioloških ljudskih potreba i pokret stabilizira cjelokupno psihofizičko funkcioniranje čovjeka. S druge strane, važna je i tjelesna relaksacija pri čemu se ublažavaju bolovi u mišićima i otklanja napetost. To možemo postići kroz masaže, tople kupke, meditacije, vježbe iztezanja, ples ili opuštajuće šetnje kroz prirodu.
Četvrti stup mentalnog zdravlja su socijalni odnosi, za koje je važno odvajati vrijeme i energiju da bismo ih njegovali. Veoma duboka ljudska potreba je pripadati zajednici, imati oko sebe bliske ljude. U tom cilju, socijalne vještine su nešto što vrijedi graditi i unaprijediti.
Osim toga, istaknula bih da je važno usporiti u ovom ubrzanom stresnom ritmu života i svakodnevnice, te pronaći u svakom danu nekoliko puta “otočiće opuštenosti”. To su trenuci za sebe u kojima smo mi u miru sa sobom. To može biti kada popijemo šalicu čaja, kada uzmemo 15 minuta samo za sebe, kada popričamo s bliskom osobom ili odemo u šetnju. To su trenuci u danu koje je potrebno redovito prakticirati kako bi postali naš životni stil.
Mnogi od nas imaju nedostatak samonjegujućih vještina, mada toga nisu svjesni. Nedovoljna briga o vlastitim potrebama dugoročno može dovesti do toga da naše zdravlje počne trpjeti.
Također, bitno je prepoznati kada imamo anksiozne unutarnje monologe. To su one rečenice koje najčešće počinju riječima “A što ako…”. Važno je u tim trenucima uvoditi podržavajuće i smirujuće izjave kojima ćemo učiti umirivati sebe.
Za kraj, nedostatak smisla i svrhe života može znatno negativno utjecati na naše mentalno zdravlje. Važno je da svatko za sebe pronađe što je za njega smisleno i vrijedno življenja. Da se svatko od nas zapita: “Što je moja svrha i da li živim svoju svrhu?” Ako ne, što mogu odmah danas početi mijenjati? Koji je to najmanji korak koji mogu napraviti već danas da se približim onome što je meni svrhovito u životu kakav želim živjeti za sebe?
Autorica: Nataša Bardak, mag. psihologije, psihoterapeut